Loading...

Uvodna riječ

“…šteta je to plodno glazbeno tlo, na kojem su već ponikli Pintarić, Štolcer, Vrhovski, Kolarić, Požgaj i drugi, a da se o međimurskoj narodnoj glazbenoj tradiciji niti ne govori; ostaviti samo na razini samoinicijative i skromnih materijalnih mogućnosti pojedinaca. Glazbena škola može biti velika šansa ne samo za talente nego i općenito za kulturni život te sredine.”

– stoji u dopisu Miroslava Magdalenića, prvog ravnatelja i osnivača Glazbene škole u Čakovcu, skladatelja, glazbenog pedagoga, glazbenog teoretičara, zborovođe i orguljaša koji je uputio davne 1945. godine Narodnoj vladi Hrvatske i Ministarstvu prosvjete sa zahtjevom za osnivanjem Glazbene škole. Dana 8. siječnja 1946. odobreno je osnivanje prve Muzičke škole u Čakovcu koja je u to vrijeme djelovala u vrlo skromnim uvjetima – između ostalog i u prostorijama nekadašnje konjušnice, te sa svega nekoliko učitelja i dvadesetak učenika. Tako je 30. svibnja 1947. održana prva javna priredba Gradske muzičke škole u Čakovcu, a 30. lipnja iste godine i prvi ispiti, a u popisu inventara iz 1946. godine stoji skromno: “Gradska muzička škola – 1 klavir marke Hofmann”.

Miroslav Magdalenić, u latinski pisanu crkvenu maticu krštenih upisan kao “Franciscus Fridrik”, sam se potpisivao kao Miroslav, a učenici su ga od milja zvali “Vacek”, doista je svojim skromnim, simpatičnim, blagim i dobronamjernim pristupom kolegama, učenicima i suradnicima ulijevao poštovanje. Enciklopedijske podatke nije potrebno navoditi – dostupne su svima zahvaljujući tehnološkom napretku. Ono što je važnije crtice su i sjkećanja njegovih kolega – glazbenika, poznatih imena kao što su Joža Požgaj, Miroslav Vuk, Dr. Vinko Žganec i ostali koji su dolazili u doticaj s Magdalenićem što preko stručne linije, što preko najobičnijeg druženja. Tako Joža Požgaj izlaže u svom predavanju povodom komemorativnog koncerta u Čakovcu 26.02.1971. godine: “…u veljači 1941. g., …izvedena je Magdalenićeva kompozicija “Romarska po međimurskom”…bio je to prvi susret Čakovca s umjetnošću njegova kompozitora Magdalenića….ono odiše poetičnom i zanosnom atmosferom masovne pjesme hodočasnika…”, dok je Miroslav Vuk na okruglom stolu uz Dane čakovečke glazbe “Josip Štolcer Slavenski” 1994. godine izjavio: “Magdalenićeva glazba natopljena je međimurskim bojama i mirisima. Ona odražava vrijeme i prostor u kojem je nastala i zbog koje je, htio to netko priznati ili ne, jedini najizvorniji najmeđimurskiji hrvatski skladatelj”. Sam Magdalenić govori o susretu sa Slavenskim: “Kao dječak gazio sam često mijeh orgulja u Čakovcu. Slavenski je često dolazio da na orguljama iskušava svoje revolucionarne 12-tonske harmonije. To je bilo davno prije Schönberga!…”.

Naraštaji učenika glazbenih škola sjećaju se Magdalenićevog udžbenika “Osnove tonskog sloga” kao nezaobilazne literature u učenju harmonije i kontrapunkta, a nakon izvedbe njegove “Simfonije u f-molu” davne 1940. godine simfonija se bilježi kritičarima kao “jedno od najboljih simfonijskih djela što ih je novija hrvatska glazba stekla”.

Nakon odlaska Miroslava Magdalenića iz Čakovca 1951. godine, očita je bila količina pozitivne karizme koju je Magdalenić širio oko sebe – predajući nekoliko teoretskih predmeta, vodeći razne zborove, ravnajući školom, surađujući s lokalnom zajednicom. Glazbena škola izgubila je čvrst oslonac i izvrsnu organizaciju koju je Magdalenić utkao u svakodnevni školski život. Tako je škola zapala u razne probleme – što kadrovske, što organizacijske, što prostorne. Od 30. lipnja 1954. škola postaje Muzički tečaj Čakovec, 13. ožujka 1964. tečaj postaje Područno odjeljenje Muzičke škole u Varaždinu, a 13. srpnja 1972. odjel se izdvaja i postaje Osnovna muzička škola Čakovec pri Radničkom sveučilištu Čakovec. Odlukom Skupštine Međimurske županije 27. rujna 1995. izdvajanjem iz Radničkog sveučilišta škola postaje Osnovna umjetnička škola Čakovec i seli na sadašnju lokaciju u ul. V. Nazora 14 u Čakovcu, 2003. godine počinje s radom i Baletni odjel, a 23. listopada 2006. mijenja naziv u Umjetničku školu Miroslav Magdalenić Čakovec.

U sastavu škole je Osnovna glazbena škola, Osnovna baletna škola, Glazbena igraonica i Glazbeni tečaj, a djeluje na 6 lokacija: Čakovec – Glazbeni odjel i Baletni odjel, Mursko Središće, Prelog, Donji Kraljevec i Orehovica a nastava se odvija na 10 solističkih instrumenata, 2 teorijska predmeta i skupog muziciranja (Puhački orkestar, ansambl harmonika, gitara, tambura, limenih puhača, drvenih puhača, 3 komorna zbora i veliki dječji zbor).

Škola u suradnji s Hrvatskim društvom gudačkih pedagoga i pod pokroviteljstvom Grada Čakovca bienalno organizira eminentno Međunarodno gudačko natjecanje “Rudolf Matz”, održavaju se produkcije klasa, odjela, koncerti škole, a uz veliku podršku osnivača – Grada Čakovca učenici i djelatnici škole aktivno sudjeluju u kulturnom, glazbenom i javnom životu Grada i Županije. Učenici škole redovito sudjeluju na regionalnim, državnim i međunarodnim natjecanja gdje osvajaju izuzetno vrijedne i visoke nagrade, a glazbeni pedagozi vrijedno rade na svom stručnom usavršavanju kako bi savjesno i odgovorno njegovali talente i vještine mladih glazbenika, a time i postizali zavidne rezultate. Iz okrilja škole izašao je velik broj glazbenih i plesnih pedagoga, izvođača, solista, članova ansambala i orkestara, koji svoje umjetničke početke zahvaljuju upravo ovoj Školi. Nastavljajući svoje srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje, stječući zvanja i visoke titule, odgajajući nove naraštaje glazbenika u našoj i drugim školama; bivši učenici svjedoče o kontinuitetu glazbenog i plesnog obrazovanja, kvaliteti rada i predanosti glazbenih i plesnih pedagoga – članova kolektiva naše škole.

2021. godine Škola slavi čak tri obljetnice: 75 godina od osnutka Glazbene škole u Čakovcu, 25. obljetnicu osamostaljenja škole i 115. obljetnicu rođenja Miroslava Magdalenića, začetnika i prvog ravnatelja škole. Tijekom cijele kalendarske godine Škola će organizirati i održati niz aktivnosti kako bi obilježila ove tri značajne obljetnice: stručne skupove, prezentacije, koncerte i druge programe. Izuzetno smo ponosni na sve dosadašnje rezultate učenika i učitelja kao i razvoj same ustanove, te se nadamo da ćemo se ove godine ponovno moći vratiti u koncertne prostore kako bi nadoknadili ono što nam je najviše nedostajalo: izravan kontakt s našom publikom.

ravnateljica
Senka Bašek Šamec

 

Skip to content